2021. godine pisali smo o pravnom tretmanu ESOP (Employee Stock Option Plan) i sličnih programa učešća u kapitalu odnosno opcija koje se dodeljuju zaposlenima u Srbiji. Kao što smo tada istakli, ne postoje posebna pravila namenjena za programe učešća u kapitalu za zaposlene koji uključuju hartije od vrednosti izdate od strane inostranih izdavalaca, tako da se izdavaoci u načelu pouzdaju u pravne praznine zasnovane na tumačenjima Komisije za hartije od vrednosti (“Komisija”).
Bez obzira na navedena tumačenja od strane Komisije, mnoga bitna pravna pitanja nisu adekvatno rešena, što u praksi stvara dosta nesigurnosti i neizvesnosti. Konkretno, najveći izazov predstavlja činjenica da propisi ovakve programe tretiraju kao “javnu ponudu”, što povlači obaveze kao što je objavljivanje prospekta i registraciju stranih hartija od vrednosti kao depozitnih potvrda kod Centralnog registra hartija od vrednosti.
Osnovni pravni akt koji reguliše gorenavedena pitanja je Zakon o tržištu kapitala. U decembru 2021. godine, Narodna skupština Republike Srbije je usvojila novu verziju navedenog zakona, koja će početi da se primenjuje od januara 2023. godine [Zakon o tržištu kapitala, Službeni glasnik Republike Srbije br. 129/2021]. Zapitali smo se da li će novi zakon olakšati i pojednostaviti implementaciju ESOP programa?
Iako ESOP nije bio u fokusu nove legislative (u zvaničnom obrazloženju predloga zakona ESOP i slični programi za zaposlene se ni ne pominju), postoje novine koje su vredne pažnje.
Kako važeći tako i novi Zakon emisiju hartija od vrednosti zaposlenima / članovima uprave tretiraju kao javnu ponudu. U običnim okolnostima, takva ponuda zahteva objavljivanje prospekta (dokumenta koji sadrži dovoljno informacija na osnovu kojih investitori mogu da odluče da li žele da ulažu u hartije od vrednosti koje su predmet ponude), ali oba zakona pod određenim uslovima oslobađaju poslodavce ove obaveze kada se hartije od vrednosti izdaju zaposlenima. Pri tom, novi Zakon usvaja nešto širi pristup po ovom pitanju.
Trenutno, obaveza objavljivanja prospekta ne postoji kada poslodavac (ili njegovo povezano lice) emituje hartije od vrednosti sadašnjim ili bivšim zaposlenima odnosno članovima uprave, ako su hartije od vrednosti izdavaoca već uključene na regulisano tržište u Srbiji (npr. listirane su na berzi). Uopšteno uzevši, ova odredba implicira da je prospekt obavezan kada se hartije od vrednosti emituju zaposlenima od strane privrednog društva (ili stranog povezanog lica), koje nije listirano na tržištima kapitala u Srbiji (većina domaćih i praktično sve strane kompanije), čineći celokupan proces komplikovanim, skupim i u krajnjoj liniji nesprovodivim (ako se izuzmu pomenute pravne praznine).
Iako novi Zakon ESOP programe takođe tretira kao javnu ponudu, navedeni izuzetak je definisan na drugačiji način. Po novom Zakonu prospekt ne mora biti objavljen kada poslodavac (ili povezano lice) emituje hartije od vrednosti bivšim ili sadašnjim zaposlenima ili članovima uprave. Dakle, za oslobađanje od obaveze objavljivanja prospekta prilikom emisije hartija od vrednosti zaposlenima / članovima uprave, više nije uslov da hartije od vrednosti poslodavca moraju već biti listirane na organizovanom tržištu u Srbiji. Sledi da se navedeni izuzetak može primeniti na mnogo širi krug izdavalaca, što potencijalno čini proceduru emisije hartija od vrednosti zaposlenima manje komplikovanom i bržom.
Ovom novom formulacijom, deluje da novi Zakon prepoznaje da mogu postojati hartije od vrednosti koje se izdaju zaposlenima, a koje nisu namenjene da budu uključene na regulisano tržište u Srbiji (usled čega ne povlače obavezu objavljivanja prospekta po pravu Srbije), što dalje implicira da se izuzetak od obaveze objavljivanja prospekta teorijski može primeniti i na strane hartije od vrednosti emitovane od strane povezanih lica poslodavca u okviru ESOP programa. Ovo dodatno proizilazi i iz posebnog pravila u novom Zakonu, koje predviđa da se prospekt mora objaviti kada se hartije od vrednosti emitovane sadašnjim ili bivšim zaposlenima / članovima uprave uključuju u trgovanje na organizovanom tržištu u Srbiji, osim ukoliko je ista vrsta i klasa akcija izdavaoca već listirana na istom tržištu (ostao je nejasan status hartija od vrednosti koje nisu akcije).
Ipak, još nije sasvim jasno da li strane hartije od vrednosti mogu biti predmet javne ponude (čak i ako je gorenavedeni izuzetak primenjiv) ukoliko prethodno nisu registrovane kao depozitne potvrde, što predstavlja veoma komplikovanu proceduru. U svakom slučaju, da bi se izuzetak primenio izdavalac mora objaviti dokument sa informacijama o broju i karakteristikama hartija od vrednosti, razlozima i drugim detaljima koji se odnose na ponudu odnosno emisiju akcija.
Treba imati u vidu da i kada objavljivanje prospekta nije obavezno, ovo nužno ne oslobađa izdavaoca svih propisanih obaveza, kao što je obaveštavanje Komisije o javnoj ponudi i registracija pri Centralnom registru hartija od vrednosti.
Dodatno, još jedan potencijalni izuzetak se vezuje za vrednost hartija od vrednosti koji su predmet javne ponude. Naime, ukoliko je ta vrednost manja od 1.000.000 evra u dinarskoj protivvrednosti, odredbe o javnoj ponudi i uključenju hartija na regulisano tržište se ne primenjuju. Međutim, i dalje nije sasvim jasno da li se ovo može primeniti na strane hartije od vrednosti, i kako bi se utvrdila njihova vrednost.
Imajući u vidu navedeno, utisak je da novi Zakon predstavlja korak napred ka postizanju fleksibilnijeg i manje formalističkog pravnog režima za programe dodele opcija odnosno akcija zaposlenima. Bez obzira na ovo, više ključnih pitanja je ostalo otvoreno, tako da se sa sigurnošću može reći da će budući tretman ESOP i drugih programa (čija popularnost će nastaviti da raste među startapima i drugim kompanijama) u mnogome zavisiti od pristupa i fleksibilnosti Komisije, i da će se ponovo od Komisije očekivati da pruži odgovarajuća tumačenja i smernice.
Ovaj tekst je napisan isključivo u informativne svrhe i ne predstavlja pravni savet. Stojimo Vam na raspolaganju za sve dodatne informacije.
Kontakt:
Damjan Despotović, partner
d.despotovic@dnvg-law.com
Srećko Vujaković, partner
s.vujakovic@dnvg-law.com